v   Prvi Dan žena je obilježen 28. veljače 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike.

v   Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena.

v   Ideja za obilježavanjem međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta.

v   Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća.

v   Protesti 8. ožujka događali su se i slijedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.

v        Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila 'Međunarodni dan žena'

v   Međunarodni dan žena nastao je na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin.

v   Slijedeće godine je Međunarodni dan žena obilježen od preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.

v   U početku prvog svjetskog rata žene širom Europe su 8. ožujka 1913. održale demonstracije za mir.

v   Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljševička feminstkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik, i tokom sovjetskog razdoblja se koristio za obilježavanje "herojstva radnica".

v   Dan žena bio je ukinut u 1930.-ima, no feministkinje su ga uvele natrag već 1960.

v   Godine 1975., koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, UN su službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena.

• Feministkinja; feminist - osoba koja podržava neku feminističku ideologiju te se zalaže protiv patrijarhata (vladavine muškaraca)i rodne neravnopravnosti.

• Feministički pokret se ispočetka ispoljavao u dva oblika :

                            kao pokret za ravnopravnost u plaćama

                             pokret za davanje prava glasa ženama

* Feminizam se razvijao u valovima:

• Prvi val feminizma - traje kroz 19.st. i označava borbu žena za pravo glasa. Te feministkinje su poznate kao sufražetkinje.

• Drugi val feminizma - javlja se 60-ih godina prošlog stoljeća i traje do 80-ih godina. Označava klasične postavke i fokuse feminizama; organizacija masovnog pokreta, rodna ravnopravnost, antiimperijalizam, promjenu zakonodavstva, ženske i feminističke časopise, edukacija žena, problematika muškog nasilja i slično...

• Treći val feminizma - započinje krajem 80-ih godina prošlog stoljeća i razvija se i danas; pokušava negirati rod i nadilaziti rodne razlike te je s toga blizak drugim teorijama: queer teoriji, post-kolonijalnoj teoriji, transnacionalizmu, ekofeminizmu, trans-feminizmu te ostalim novim feminističkim teorijama i novim društvenim problematikama s kojima se žene susreću.

* ŽENSKO PRAVO GLASA

    Danas je žensko pravo glasa prihvaćeno u gotovo svim državama svijeta. Jedini izuzetak predstavljaju određene zemlje, gdje se ženama ne daje pravo glasa iz vjerskih razloga.

·         RH = Državljanke Hrvatske su u okviru Jugoslavije dobile pravo glasa 11. kolovoza 1945.

Države gdje ženskog prava glasa nema, ili je ograničeno

• Libanon — Djelomično pravo glasa. Žena može glasovati jedino ako ima dokaz o završenoj osnovnoj školi, dok za muškarce to ograničenje ne važi. Za muškarce je obvezno, ali ne i za žene.
• Saudijska Arabija — Nema prava glasa za žene.
• Vatikan — Nema prava glasa za žene. Jedini izbori su papinske konklave, na kojima sudjeluju isključivo muški kardinali.

• Godine 1848. u Seneca Falls u SAD-u održan je prvi skup o ženskim pravima na kojem je donijeta Deklaracija o pravima i osjećajima (Declaration of Sentiments).

pravo raspolaganja svojom imovinom,

starateljstvo nad djecom u slučaju razvoda,

proširene mogućnosti razvoda braka,

bolji pristup obrazovanju i mogućnost zaposlenja

pravo glasa

       Emmeline Pankhurst

             – NAJPOZNATIJA AKTIVISTICA ZA ŽENSKO PRAVO GLASA