Svrha provođenja projekta bila je osigurati stručno usavršavanje za učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika, učitelje razredne nastave, stručne suradnike i ravnatelje koji poučavaju učenike kojima hrvatski nije materinski  jezik, odnosno kojima je hrvatski jezik strani, drugi ili nasljedni jezik, tj. ini jezik.

Sudionici projekta  bili su odgojno-obrazovni radnici koji već imaju iskustvo rada s inojezičnim učenicima i trenutno imaju inojezične učenike u svojoj učionici i školi. U Gradu Zagrebu, primjerice, u 19 osnovnih škola i 12 srednjih škola upisani su učenici iz čak 25 zemalja svijeta.

Na koje poteškoće nailaze učenici povratnici koji se uključuju u hrvatski obrazovni sustav, a kojima je hrvatski nasljedni jezik, na završnoj konferenciji iznijela je Dora, učenica 2. razreda XVIII. gimnazije, koja se prije godinu dana, nakon života i školovanja u Parizu i Bruxellesu doselila u Zagreb. Dora je naglasila da u svojoj školi ima jako veliku podršku nastavnika, stručnih suradnika i vršnjaka, da učenicima povratnicima, kao što je ona, često izlaze u susret i pri ocjenjivanju (odgovaranje po dogovoru). Međutim velike probleme imala je zbog neusklađenosti predmetnih sadržaja i sustava školovanja.

Upravo zbog učenika kao što je Dora, ali i činjenice da je svakim danom sve veći broj inojezičnih učenika koji se uključuju u hrvatski odgojno-obrazovni sustav na svim razinama, a većina sadašnjih učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja tijekom inicijalnog obrazovanja nije imala prilike upoznati se s načinom na koji inojezične učenike uključivati u sustav i kako ih poučavati, proizašla je potreba za ovakvim stručnim usavršavanjem.

Važnost toga prepoznalo je i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, koji su bili pokrovitelji projekta. Provođenje projekta i njegovo značenje i važnost na završnoj konferenciji u ime Grada Zagreba i gradonačelnika Milana Bandića pozdravila je Božica Šimleša, pomoćnica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport. Ispred Veleposlanstva Republike Austrije u RH- a obratio se Georg Diwald, ministar savjetnik koji je istaknuo da Austrija ima dugogodišnje iskustvo u poučavanju i integraciji inojezičnih učenika. Sudionicima projekta zaželio je puno sreće u provođenju svega što su kroz projekt naučili. U ime ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje Vinka Filipovića govorila je Tihana Radojčić, pomoćnica ravnatelja.  - Vrijedna iskustva rada tridesetero sudionika projekta Strategije učenja i poučavanja hrvatskoga kao inoga jezika zasigurno će biti značajna mnogima koji već rade ili će tek imati priliku raditi s inojezičnim učenikom – istaknula je Tihana Radojčić. Naglasila je također da bogatstvo koje pruža interakcija s djetetom ili učenikom koje pripada drugoj kulturi pomaže drugoj djeci u stjecanju interkulturne kompetencije.

Projekt i rezultate proizašle nakon dvogodišnjeg usavršavanja predstavile su voditeljice projekta  Marijana Češi i Sanja Milović, više savjetnice Agencije za odgoj i obrazovanje  i Christine Okresek, iz K-education projektnog ureda u Zagrebu. – Najznačajnije postignuće ovog projekta su trideset sudionika, učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja, osposobljeno za primjenu različitih strategija učenja i poučavanja inojezičnih učenika, te kompetencije koje su stekli za uključivanja inojezičnih učenika u odgojno-obrazovni proces. Također je važno naglasiti da je ovaj projekt temeljen na identificiranim potrebama prakse, ostvaren u suradnji austrijskih i hrvatskih stručnjaka, usmjeren na primjenjivost metodičkih i didaktičkih metoda te je osigurana održivost projektnih rezultata- kazala je Sanja Milović.  Rad, učenje i razmjena iskustava sudionika Projekta o nastavi hrvatskoga kao inoga jezika bio je osmišljena prema modelu iskustvenoga učenja u četiri dvodnevna modula i zadacima primjene stečenih znanja u svakodnevnu praksu. O procesu ovladavanja hrvatskim jezikom kao inim, predavali su hrvatski stručnjaci, a predstavljena su i austrijska iskustva u poučavanju inojezičnih učenika.  Na samoj konferenciji problematiku inojezičnih učenika predstavila je prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, a austrijska iskustva u razvoju interkulturalne kompetencije nastavnika govorila je mag. Sivia Jindra s Učiteljskog fakulteta u Beču. Svi sudionici konferencije u panel raspravi naglasili su važnost ponajprije motivacije samog učenika, kao ključnog faktora za ovladavanje i usvajanje hrvatskoga jezika kao inoga jezika, zatim podršku roditelja i neizostavnu kompetentnu podršku svih odgojno-obrazovnih djelatnika u školi, te poglavito ulogu učitelja i nastavnika hrvatskog jezika koji tijekom inicijalnog obrazovanja nisu stekli kompetencije poučavanja hrvatskog kao inoga jezika, a sada su s tim izazovom suočeni i treba im podrška. Na završnoj konferenciji predstavljen je i zbornik radova “Inojezični učenik u okruženju hrvatskoga jezika – okvir za uključivanje inojezičnih učenika u odgoj i obrazovanje na hrvatskome jeziku”, čiji autori su sudionici projekta, a kojeg je izdala Agencija za odgoj i obrazovanje.