Svjetski dan pismenosti obilježava se svake godine 8. rujna, a cilj mu je upozoriti na problem nepismenosti, koji još postoji u većem dijelu svijeta. Utemeljio ga je UNESCO davne 1967. kako bi promovirao važnost pismenosti.

Tijekom posljednjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj 2001. pitanje o pismenosti postavljalo se osobama koje se nisu školovale ili su imale završena manje od četiri razreda osnovne škole. Smatralo se da je osoba pismena ako je izjavila da zna pročitati i napisati neki uobičajeni tekst. Pritom je bilo svejedno na kojem jeziku ili pismu, a rezultati se odnose na stanovništvo staro 10 i više godina. Bitno je napomenuti da različite zemlje imaju različite kriterije definicije nepismenih osoba. Točnije, u nekim državama nepismenima se smatraju oni koji ne znaju čitati ili pisati, a u drugima oni koji ne znaju nijedno od toga.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, nepismenost je u Hrvatskoj 1953. iznosila 16,3%, a u idućih osam godina smanjila se na 12,1%. Popisom stanovništva provedenim 1991. dobiven je broj od 3,0% nepismenih, koji se do 2001., kad je proveden posljednji popis stanovništva, gotovo prepolovio. Naime, prema tom popisu, u Hrvatskoj je registrirano ukupno 69 777 nepismenih osoba, što iznosi 1,8% stanovništva. Postotak nepismenih najveći je u ljudi iznad 60 godina starosti, koji čine 77,62% ukupnog broja nepismenih, dok je najmanji u onih između 10 i 34 godina starosti, koji čine 7,17% ukupnog broja nepismenih. U Hrvatskoj žene čine oko 82% nepismenih osoba.

Gledajući po županijama, najveća nepismenost je u Šibensko-kninskoj županiji, a iznosi 5,13% stanovništva. U ukupnom broju nepismenih te županije njih čak 92,18% ima 60 i više godina. Najmanja je nepismenost u Primorsko-goranskoj županiji, 0,60%, Gradu Zagrebu, gdje iznosi 0,62%, te u Međimurskoj županiji, 0,87%.

Jeste li znali?*
- U svijetu je oko 774 milijuna nepismenih osoba što čini oko 16,1%
  stanovništva starog 15 i više godina

- Najmanja stopa pismenosti, oko 23%, jest u Maliju