Olimpijske igre su se održavale svake četiri godine u Olimpiji i bile su posvećene Zeusu. Zasjenile su sve ostale slične priredbe. Prve zabilježene Olimpijske igre su se održale 01.07.776. pr. Kr. U trećem stoljeću su Grci počeli svoje vrijeme računati prema olimpijadama- četverogodišnjem intervalu između igara. Posljednje su održane 393. kad ih je rimski car Teodozije ukinuo.

       Na obroncima brežuljka Kronos se nalazilo gledalište za oko 50000 ljudi. Svi kandidati su se morali podvrgnuti prethodnom kriteriju u Elidi, gdje bi u gimnazijumu i u palestri vježbali za same igre. Žene nisu sudjelovale u igrama, čak ni kao gledaoci. Prije natjecanja svi natjecatelji i suci morali su položiti svečanu zakletvu da će se boriti svečano i pošteno, odnosno da će biti pravedni u svojim sudovima. Igre su se održavale za prvog punog mjeseca ljetnog solsticija, a trajale su pet dana. Za trajanja igara je trajao sveti mir i sva su međusobna ratovanja u helenskom svijetu bila obustavljena. Prvi je dan bio posvećen religijskim ceremonijama i ritualu, a drugog su dana započinjala natjecanja. Trčanje je bilo osnova takmičenja. Na 18. igrama je uveden petoboj: trčanje, bacanje diska i koplja, skok u dalj i rvanje. Na 23. igrama je uvedeno šakanje, a kasnije pankration – neka vrsta šakanja i rvanja. Na 25. igrama se već održavaju natjecanja u trci četveroprega. Olimpijskim pobjednicima su se odavale najveće počasti, pjesnici su ih opjevali, a kipari sačuvali njihov lik u mramoru.

Sudjelovanje hrvatskih športaša na Zimskim olimpijskim igrama u Albertvilleu 1992. bio je prvi nastup na Olimpijskim igrama pod hrvatskom zastavom i zato će taj događaj zauvijek ostati 'zlatnim slovima' zapisan u hrvatskoj olimpijskoj povijesti.

Ivica i Janica Kostelić u Torinu (Foto: Pixsell)

Europska zajednica priznala je Republiku Hrvatsku 15. siječnja 1992., a samo dva dana kasnije, privremenim priznanjem 17. siječnja, Hrvatski olimpijski odbor postao je članom velike svjetske olimpijske obitelji. Istodobno s priznanjem Hrvatski olimpijski odbor dobio je od Međunarodnog olimpijskog odbora poziv za sudjelovanje na XVI. Zimske olimpijske igre u francuskom Albertvilleu 1992. i XXV. Olimpijske igre u španjolskoj Barceloni 1992. godine. Bila je to naime i posljednja godina kada su se ljetne i zimske Igre održavale u istoj godini.

XVI. ZOI ALBERTVILLE - 8. do 23. veljače 1992.

Hrvatsku zastavu na otvaranju Igara nosio je klizač Tomislav Čižmešija. Bilo je i četvoro hrvatskih športaša koji su nastupili u alpskom i nordijskom skijanju te umjetničkom klizanju. Bili su to Vedran Pavlek, Siniša Vukonić, Željka i Tomislav Čižmešija.

XVII. ZOI LILLEHAMER - 12. do 27. veljače 1994.

U Lillehammeru je počeo novi ciklus Zimskih olimpijskih igara. Ostaje razdoblje od četiri godine, ali u parnim godinama kada nema ljetnih igara. Tako se dogodilo da u samo dvije godine od osnutka Hrvatskog olimpijskog odbora (1991.) hrvatski športaši po treći put nastupe na olimpijskim igrama. Nastup na XVII., po mnogima, najbolje organiziranim olimpijskim igrama u povijesti, bio je za hrvatske športaše simboličan, ali i značajan zbog kontinuiteta nastupa na olimpijskim igrama.  Hrvatsku zastavu na otvaranju Igara nosio je skijaš Vedran Pavlek. Bila su tri hrvatska športaša koji su nastupili u alpskom i nordijskom skijanju te postigli sljedeće rezultate - Vedran Pavlek, Siniša Vukonić i Antonio Rački.

XVIII. ZOI NAGANO - 7. do 27. veljače 1988.

Hrvatsku zastavu na otvaranju Igara nosila je skijašica Janica Kostelić. Bilo je i šest hrvatskih olimpijaca koji su se natjecali u alpskom i nordijskom skijanju te umjetničkom klizanju - Janica Kostelić, Vedran Pavlek, Thomas Lodler, Renato Gašpar, Antonio Rački i Ivana Jakupčević.

XIX. ZOI SALT LAKE CITY 8. do 24. veljače 2002.

Hrvatsku zastavu na otvaranju Igara nosila je skijašica Janica Kostelić. Nastupilo je i 14 hrvatskih olimpijaca. Najbolja hrvatska skijašica Janica Kostelić sa zlatom u alpskoj kombinaciji, slalomu i veleslalom te srebrom u superveleslalomu uspjela je preteći dvojicu skijaških velikana Austrijanac Tony Sailer (1956) i Francuz Jean Claudeu Killy (1968) jedinih kojima je, otkad je Zimskih igara, 1924. godine, uspjelo osvojiti tri zlatne medalje na jednim olimpijskim igrama. Naime, Janica Kostelić osvojila je, uz tri zlatne (slalom, veleslalom, kombinacija) i jednu srebrnu medalju (super G).

Bile su tu još i Nika Fleiss, Ana Jelušić, pa Ivica Kostelić, Idora Hegel, skijaši trkači i bob reprezentacija…

XX. ZOI TORINO 10. do 26. veljače 2006.

Hrvatsku zastavu na otvaranju Igara nosila je skijašica Janica Kostelić. Nastupilo je i najviše naših sportaša u povijesti - 23 hrvatskih olimpijaca koji su osvojili jednu zlatnu i dvije srebrne medalje.

Janica Kostelić, koja je tijekom Igara stalno imala problema s virozom i iscrpljenošću, osvojila je zlato u kombinaciji i srebro u super-G, a u slalomu joj je medalja izmakla za samo 15 stotinki (bila je četvrta). Zbog bolesti nije nastupila u spustu i veleslalomu. S ove dvije medalje Janica je postala najuspješnija skijašica u povijesti olimpijskih igara. Pretekla je Švicarku Vreni Schneider i Nijemicu Katju Seizinger, koje su osvojile po pet medalja, od čega tri zlatne. Janica ima četiri zlata i dva srebra.

Ivica Kostelić sve je iznenadio srebrom u kombinaciji, čime je ispunio svoj san o osvajanju olimpijske medalje. Blizu odličja bio je i u slalomu, bronca mu je izmakla za 30 stotinki, na kraju je bio šesti.

Hrvati na ZOI prije samostalnosti

Današnji broj naših zimskih olimpijaca bio je nezamisliv 1992., kada je Hrvatsku na prvom nastupu na olimpijskim igrama uopće uHRVATSKI OLIMPIJCI

Ivica i Janica Kostelić u Torinu (Foto: Pixse

Europska zajednica priznala je Republiku Hrvatsku 15. siječnja 1992., a samo dva dana kasnije, privremenim priznanjem 17. siječnja, Hrvatski olimpijski odbor postao je članom velike svjetske olimpijske obitelji. Istodobno s priznanjem Hrvatski olimpijski odbor dobio je od Međunarodnog olimpijskog odbora poziv za sudjelovanje na XVI. Zimske olimpijske igre u francuskom Albertvilleu 1992. i XXV. Olimpijske igre u španjolskoj Barceloni 1992. godine. Bila je to naime i posljednja godina kada su se ljetne i zimske Igre održavale u istoj godini.

XVI. ZOI ALBERTVILLE - 8. do 23. veljače 1992.

Hrvatsku zastavu na otvaranju Igara nosio je klizač Tomislav Čižmešija. Bilo je i četvoro hrvatskih športaša koji su nastupili u alpskom i nordijskom skijanju te umjetničkom klizanju. Bili su to Vedran Pavlek, Siniša Vukonić, Željka i Tomislav Čižmešija.

XVII. ZOI LILLEHAMER - 12. do 27. veljače 1994.

U Lillehammeru je počeo novi ciklus Zimskih olimpijskih igara. Ostaje razdoblje od četiri godine, ali u parnim godinama kada nema ljetnih igara. Tako se dogodilo da u samo dvije godine od osnutka Hrvatskog olimpijskog odbora (1991.) hrvatski športaši po treći put nastupe na olimpijskim igrama. Nastup na XVII., po mnogima, najbolje organiziranim olimpijskim igrama u povijesti, bio je za hrvatske športaše simboličan, ali i značajan zbog kontinuiteta nastupa na olimpijskim igrama.  Hrvatsku zastavu na otvaranju Igara nosio je skijaš Vedran Pavlek. Bila su tri hrvatska športaša koji su nastupili u alpskom i nordijskom skijanju te postigli sljedeće rezultate - Vedran Pavlek, Siniša Vukonić i Antonio Rački.

XVIII. ZOI NAGANO - 7. do 27. veljače 1988.

Hrvatsku zastavu na otvaranju Igara nosila je skijašica Janica Kostelić. Bilo je i šest hrvatskih olimpijaca koji su se natjecali u alpskom i nordijskom skijanju te umjetničkom klizanju - Janica Kostelić, Vedran Pavlek, Thomas Lodler, Renato Gašpar, Antonio Rački i Ivana Jakupčević.

XIX. ZOI SALT LAKE CITY 8. do 24. veljače 2002.

Hrvatsku zastavu na otvaranju Igara nosila je skijašica Janica Kostelić. Nastupilo je i 14 hrvatskih olimpijaca. Najbolja hrvatska skijašica Janica Kostelić sa zlatom u alpskoj kombinaciji, slalomu i veleslalom te srebrom u superveleslalomu uspjela je preteći dvojicu skijaških velikana Austrijanac Tony Sailer (1956) i Francuz Jean Claudeu Killy (1968) jedinih kojima je, otkad je Zimskih igara, 1924. godine, uspjelo osvojiti tri zlatne medalje na jednim olimpijskim igrama. Naime, Janica Kostelić osvojila je, uz tri zlatne (slalom, veleslalom, kombinacija) i jednu srebrnu medalju (super G).

Bile su tu još i Nika Fleiss, Ana Jelušić, pa Ivica Kostelić, Idora Hegel, skijaši trkači i bob reprezentacija…

XX. ZOI TORINO 10. do 26. veljače 2006.

Hrvatsku zastavu na otvaranju Igara nosila je skijašica Janica Kostelić. Nastupilo je i najviše naših sportaša u povijesti - 23 hrvatskih olimpijaca koji su osvojili jednu zlatnu i dvije srebrne medalje.

Janica Kostelić, koja je tijekom Igara stalno imala problema s virozom i iscrpljenošću, osvojila je zlato u kombinaciji i srebro u super-G, a u slalomu joj je medalja izmakla za samo 15 stotinki (bila je četvrta). Zbog bolesti nije nastupila u spustu i veleslalomu. S ove dvije medalje Janica je postala najuspješnija skijašica u povijesti olimpijskih igara. Pretekla je Švicarku Vreni Schneider i Nijemicu Katju Seizinger, koje su osvojile po pet medalja, od čega tri zlatne. Janica ima četiri zlata i dva srebra.

Ivica Kostelić sve je iznenadio srebrom u kombinaciji, čime je ispunio svoj san o osvajanju olimpijske medalje. Blizu odličja bio je i u slalomu, bronca mu je izmakla za 30 stotinki, na kraju je bio šesti.