Provedena terenska nastava „ Stazom glagoljice“

            Posljednje dane mjeseca ožujka, toplo i proljetno vrijeme učenici 6. razreda iskoristili su za terensku nastavu vezanu uz temu "Stazom glagoljice".

            Prvog je dana organiziran posjet Osnovnoj školi u  Fužinama koja nosi ime Ivanke Trohar. Učenici su pripremili program dobrodošlice u svojem školskom ambijentu gdje smo se osjećali vrlo ugodno. Tamo je svoje radno mjesto našla učiteljica hrvatskog jezika Antonija Baričević, rođena Podturenčanka. Ona nas je i povezala s ovom malom školom od samo 85 đaka. Ravnateljica je iznijela problem stalnog smanjenja broja djece i učitelja koji rade na više škola te puno putuju. Razmijenili smo darove te ih pozvali da nam uzvrate posjet. Ove zime općinu Fužine pogodila je prirodna nepogoda ledene kiše koja je uništila veliki dio šumskog fonda. Primijetili smo posljedice toga vozeći se do spilje "Vrelo", te do Rijeke.

            Veoma je zanimljivo bilo slušati kustosicu muzeja u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka o počecima naše glagoljaške pismenosti, o prvim kamenim spomenicima, tiskanim knjigama, freskama i životu ljudi srednjega vijeka.

            Aleja glagoljaša ima ukupno 11 spomenika koji se protežu od Roča do Huma, najmanjega gradića na svijetu. Duga je 7 kilometara i postavljeno je 10 kamenih spomenika glagoljici, a bakrena vrata Huma završna su postaja na kojoj piše:

                       "Vrata se ne zatvaraju danju, nema noći u ovom gradu". Ni za nas noći nije bilo jer nakon dobre večere i kviza znanja, razgovori su potrajali dugo u noć.

            Drugi dan započeli smo posjetom Pomorskoj školi u Bakru i razgledom grada. Vozeći se Krčkim mostom stigli smo na naš najsjeverniji  otok Krk koji nas je također kao centar glagoljaštva zanimao zbog dragog kamena naše pismenosti Bašćanske ploče te zbog Franjevačkog samostana na otočiću Košljunu. U samostanu nas je dočekao srdačan franjevac, jedan od petorice koji tamo žive, te nam  pokazao razne zbirke glagoljaških, antičkih spomenika.  Ploveći brodom prema otoku,  zamijetili smo velike košljunske zelene parkove koje smo poslije razgleda iskoristili za  šetnju na svježem zraku.

            Tako opušteni zaputili smo se do crkvice svete Lucije u Jurandvoru gdje je oko 1100. godine nastala  Bašćanska ploča. Pisana je prijelaznim tipom glagoljice, iz oble u uglatu na starohrvatskom jeziku. Ima veliku povijesnu i kulturnu važnost jer je prvi cjeloviti spomenik hrvatske pismenosti. U crkvi sv. Lucije služila je kao lijevi  dio oltarne pregrade koja je odjeljivala svećenike od vjernika. Danas je u crkvici kopija jer se original pomno čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Posebnost crkve su kosi prozori koji na blagdan sv. Lucije propuštaju sunčeve zrake točno na Bašćansku ploču. To pokazuje da su benediktinci bili iznimno obrazovani sa znanjem  matematike,  astronomije i fizike.

            Ispunjeni dojmovima i novim saznanjima krenuli smo kući, a na putu smo se počastili večerom u Mc'Donalds-u što nas je još više razveselilo. Ovakav način učenja nam se svidio pa smo sigurni da će se ovakva terenska nastava provoditi i s budućim generacijama.