preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
IZVANUČIONIČKA NASTAVA

IZVANUČIONIČKA NASTAVA: KONTINENTALNA LISTOPADNA ŠUMA

 

U ponedjeljak, 21. listopada 2013. godine, 23 učenika 6. a i 6. b razreda provelo je tri školska sata na izvanučioničkoj nastavi iz prirode u šumi nedaleko Male Kaniže u Podturnu. Da bi sve prošlo u najboljem redu, vodile su brigu učiteljica Terna Radovan i Sara Janković. Kako smo na nastavi prirode naučili mnogo o kontinentalnoj listopadnoj šumi, željeli smo to znanje primijeniti i u praktičnom radu. Nakon što smo dogovorili pravila odgovornog ponašanja u prirodi, učenici su se podijelili u 5 skupina od kojih je svaka imala poseban zadatak. Istraživali smo životne uvjete u šumi (temperatura zraka i tla, kiselost ili lužnatost tla, osvijetljenost šume), mirisali zemlju, slušali cvrkut ptica i promatrali ih dalekozorom, mjerili opseg debla te promatrali, crtali i fotografirali  biljke, gljive i životinje u prizemnom sloju, sloju grmlja i sloju drveća. Također, izradili smo otisak kore drveta i lista pomoću pastela i gline za modeliranje. Proučavajući određeni kutak šume i rješavajući nastavne listiće, u vrećice i staklenke sakupljali smo otpalo lišće, grančice, plodove, biljke i manje životinje. Tako smo primjerice u sloju grmlja uočili običnu udikovinu ili kalinu (Viburnum opulus) koja ima vrlo primamljive crvene mesnate plodove koji nisu jestivi. Česta je bila biljka češljugovina (Dipsacus fullonum) čije su sjemenke važna zimska hrana za ptice, posebno za europskog češljugara, po čemu je i dobila ime. U sloju drveća dominirala su stabla vrbe i topole, a našao se i pokoji hrast lužnjak i joha. Posebno nas je zadivio pronalazak neobične zelene gusjenice iz koje će se u ljeto razviti leptir modra preljevalica. Uz baru koja se nalazi u šumi u kojoj smo boravili, uočili smo sivu čaplju, vretenca, gazivodu i malu zelenu žabu koju smo odmah pustili u prirodu, jer sve su žabe zaštićene te ih se ne smije loviti ni sakupljati. Ispunjeni svježim zrakom i ugrijani toplim zrakama sunca, radosni zbog druženja i novih iskustava, vratili smo se u školu.

TAJANSTVENI SVIJET GLJIVA

TAJANSTVENI SVIJET GLJIVA

 

U srijedu, 02. listopada 2013. godine, Osnovnu školu Podturen posjetio je vrstan poznavalac gljiva iz gljivarskog društva „Smrčak“ Čakovec, gospodin VLADIMIR MISLOVIĆ. U maloj dvorani naše škole, dočekalo ga je pedesetak radoznalih ljubitelja prirode. Donjevši sa sobom pune košare svježe ubranih gljiva, gospodin Mislović održao je iscrpno predavanje pod nazivom „Tajanstveni svijet gljiva“ i predstavio čak ČETRDESETAK različitih vrsta gljiva koje rastu u našim krajevima. U predavanju je istaknuto kako gljive spadaju u najrasprostranjenije žive organizme na Zemlji. Do danas je u svijetu opisano oko 100 000 vrsta, ali se pretpostavlja da ih ima još milijun vrsta. Gljive nisu ni biljke ni životinje, već posebno carstvo u prirodi – CARSTVO GLJIVA (lat. Fungi). To je carstvo sakriveno od naših očiju jer gljive najveći dio života provode pod zemljom, u obliku MICELIJA sastavljenog od spleta sitnih nitastih tvorevina - HIFA. Dio gljive koji se uzdiže iz zemlje je PLODIŠTE ili plod gljive. Ono traje tek nekoliko dana, ali je izrazito važno stoga što iz zrelog plodišta ispadaju SPORE kojima se gljiva razmnožava. U svakom plodištu nastane do nekoliko milijardi spora, a kada bi se iz svake spore razvila nova gljiva „bio bi to teretni vlak pun gljiva od Podturna do Dubrovnika“ – naglasio je gospodin Mislović. Vidimo, dakle, da su gljive tek „aparat“ za širenje spora u određenom razdoblju godine.

 

Prema načinu prehrane gljive mogu biti SAPROFITI (hrane se uginulim ostacima biljnih i životinjskih organizama), PARAZITI (hrane se organskom tvari koju proizvedu drugi organizmi, npr. paraziti na drvu), a 90% gljiva živi u simbiozi s korijenjem biljaka koja se naziva MIKORIZA. U tom „prijateljstvu“ biljka opskrbljuje gljivu organskim tvarima, a gljiva biljci za uzvrat daje vodu i mineralne tvari.

 

U sistematskom pogledu, gljive se dijele na MJEŠINARKE (npr. smrčak, tartuf, narančasta zdjeličarka) i STAPČARKE. Stapčarke imaju dobro razvijen stručak i klobuk, a ovisno o građi klobuka s donje strane razlikujemo: LISTIČARKE (s donje strane klobuka imaju listiće, npr. pečurka, sunčanica, puza, krasnica, muhara, pupavka, gnojištarka, rujnica), RUPIČARKE (s donje strane klobuka imaju rupice, npr. vrganj, ludara, kraljevka, baršunovac, turčin, djed, ljuskavi kuštravac, vukovo meso) i JEŽEVICE (s donje strane klobuka imaju iglice, npr. prosenjak). Međutim, stapčarke mogu imati i zatvorena plodišta koja izgledaju kao lopte, a u ovu skupinu ubrajamo puharu i običnu krumpiraču.

 

Posebno nas je iznenadilo što smo imali priliku vidjeti i neke od NAJOTROVNIJIH VRSTA gljiva kao što su zelena pupavka, bijela pupavka, panterova muhara, muhara, ludara i obična krumpirača. Procijenjeno je da je samo 30 grama zelene pupavke dovoljno da izazove smrt čovjeka. Zato kod branja gljiva treba biti vrlo oprezan, jer „sve su gljive jestive, ali neke samo jedanput!“

 

Saznali smo da je NAJVEĆI ŽIVUĆI ORGANIZAM na Zemlji upravo gigantska gljiva koja raste ispod površine tla i na korijenju stabala na istoku države Oregon u SAD-u. Znanstvenici tvrde da spomenuta gljiva leži na 890 hektara - površini jednakoj veličini 1220 nogometnih igrališta! Naziv gljive je Armillaria ostoyae, a narod je popularno zove medna gljiva. Taj organizam može se vidjeti u obliku grozda gljiva zlatnožute boje koje se ujesen pojavljuju na šumskom tlu.

 

Gljivar Mislović upozorio nas je da smo, ukoliko idemo u berbu gljiva, dužni imati posebnu DOZVOLU za branje gljiva i da iz šume ne smijemo odnijeti više od DVA KILOGRAMA gljiva. Isto tako, pozvao nas je da se učlanimo u neko gljivarsko društvo gdje ćemo dobiti gljivarsku iskaznicu i tako moći slobodno brati gljive i bez dozvole.

 

Unatoč velikoj ekološkoj važnosti, gljive su jedna od najslabije istraženih skupina organizama, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Ovim predavanjem učinili smo tek mali korak u upoznavanju tog tajanstvenog i nepoznatog carstva, a na svakome je od nas da ga nastavi i dalje otkrivati.

 

 

10 GLJIVARSKIH ZAPOVIJEDI

  1. Ne beri i ne jedi gljive koje sasvim sigurno ne poznaješ. 
  2. Ne nosi gljive u zatvorenim torbama, naprtnjačama, kantama, PVC vrećicama i slično. U obzir dolaze samo pletene ili prozračne košare. 
  3. Ne jedi sumnjive primjerke gljiva: premlade, prestare, promočene, sitne, smrdljive, gorke.
  4. Ne jedi gljive koje si dobio od "dobrog" samoukog poznavatelja gljiva. 
  5. Ne miješaj u košari jestive sa sumnjivim ili otrovnim gljivama.
  6. Nema ni jednog općeg pravila kojim bi otrovnu gljivu razlučili od jestive. Nisu jestive sve gljive koje rastu na panju, niti sve one koje jedu životinje, niti sve one koje ne mijenjaju boju mesa. Beri samo ono što dobro poznaješ.
  7. Jela od gljiva pripremi odmah nakon branja, eventualno drugi dan ili gljive odmah očisti pa ih konzerviraj. Ne podgrijavaj jela od gljiva i ne drži gljive sirove ili pripremljene u hladnjaku. Ne jedi gljive u velikim količinama, jer su teško probavljive. 
  8. Svaku gljivu koju ubereš, još jednom kod kuće pregledaj, konzultiraj stručnu literaturu i ako nisi siguran, pitaj stručnjaka za gljive. Ne eksperimentiraj na sebi i svojim bližnjima s jestivošću sumnjive i nedovoljno poznate gljive.
  9. Pravi poznavalac i ljubitelj gljiva postaje se polako, ustrajnim proučavanjem literature, razmjenom iskustava među gljivarima, pohađanjem predavanja o gljivama i izložbama gljiva u organizaciji stručnih gljivarskih udruženja. 
  10. Ne smetni nikad s uma da je «OPREZ MAJKA MUDROSTI»

 

MNOGO USPJEHA U BRANJU GLJIVA!

 

Popis postojećih albuma:


Naziv albuma
Kreirao
Datum


 
28. 10. 2013. 08:29


IZDVAJAMO...

       

 


E-IMENIK

E-IMENIK PRISTUP ZA UČITELJE

http://e-dnevnik.skole.hr/main/login

E-IMENIK PRISTUP ZA UČENIKE

http://ocjene.skole.hr/pocetna/prijava


DOKUMENTI ŠKOLE

Tražilica



Kalendar
« Kolovoz 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
31 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji


Brojač posjeta
Ispis statistike od 11. 1. 2012.

Ukupno: 284697
Ovaj mjesec: 696
Ovaj tjedan: 124

Korisni linkovi




preskoči na navigaciju