| 2013-09-23 23:10:26 OBILJEŽAVAMO U RUJNU U mjesecu rujnu obilježavamo mnoge važne spomendane i dane važne za razvoj ljudskih prava, demokraciju i zdravlje čivjeka. Dani koje obilježavamo su sljedeći: * 08. RUJNA - MEĐUNARODNI DAN PISMENOSTI * 09. RUJNA- DAN POŠTANSKE MARKE * 10.RUJNA- DAN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA * 14. RUJNA- SVJETSKI DAN PRVE POMOĆI * 15. RUJNA- MEĐUNARODNI DAN DEMOKRACIJE * 21. RUJNA- MEĐUNARODNI DAN MIRA * 22. RUJNA- NACIONALNI DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA * 23. RUJNA- DAN EUROPSKE BAŠTINE * 26. RUJNA- EUROPSKI DAN JEZIKA * 28. RUJNA- MEĐUNARODNI DAN PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA * 29. RUJNA- DAN HRVATSKE POLICIJE
MEĐUNARODNI DAN PISMENOSTI (PREUZETO S http://www.alfa-portal.com/obrazovanje-2/life-long-learning/svjetski-dan-pismenosti) Osmi dan rujna obilježava se kao svjetski dan pismenosti još od 1967. godine kada ga je utemeljio UNESCO s ciljem ukazivanja na problem nepismenosti koji je još uvijek vrlo prisutan u svijetu. Cilj Dana pismenosti svakako je i širenje, poticanje važnosti učenja i same pismenosti. Što uopće podrazumijeva pojam „pismenost“? Prema Anićevom rječniku, pismenost podrazumijeva poznavanje slova te vještine čitanja i pisanja, kao i vještinu stvaranja tekstova, pravilnog i smislenog pisanja. UNESCO procjenjuje da je oko 774 milijuna ljudi na svijetu nepismeno, a dvije trećine toga broja čine žene. Na globalnoj razini, petina odraslih ljudi ne vlada vještinama čitanja ni pisanja, 75 milijuna djece uopće ne ide u školu, a mnoga ju djeca pohađaju neredovito. Poražavajuće, zar ne? Kakva je situacija u Hrvatskoj? Podatci Državnog zavoda za statistiku prikazuju da je 1953. godine nepismenost u Hrvatskoj činila 16,3%, 1961. godine 12,1%, a 1991. popisom stanovništva utvrđeno 3% nepismenih. Godine 2001. taj se postotak gotovo prepolovio (1,8%). Pretvorimo li postotak u brojeve, riječ je o 69 777 nepismenih osoba 2001. godine, što opet i ne zvuči tako malo. Prisjetimo se da pismenost ima svoj začetak u dalekoj prošlosti, u skriptorijima (koji se prvi put javljaju u rimsko doba), a osobito u otkriću Johannesa Gutenberga, tiskarskom stroju. Tiskarski je stroj uvjetovao širenje pismenosti i kulture na sve društvene slojeve, a ne samo one najviše, kako je bilo do tada. Upravo su hrvatski glagoljaši, u svojoj ne baš imućnoj sredini, među prvima upotrijebili tiskarski stroj i time udarili pečat svojoj kulturnoj razini i samoj pismenosti. DAN POŠTANSKE MARKE
Poštanske marke izdaju se već više od stoljeća i pol. Tijekom svoje impresivne povijesti prikupile su mnoge zanimljive priče i zgode. (preuzeto s http://www.posta.hr/filatelija/marke-i-mladi/kutak-marka-markice/marko-markica-jeste-li-znali)
Za početak, evo nekoliko osnovnih informacija o poštanskim markama koje sam pripremio za vas.
KADA JE I GDJE NASTALA POŠTANSKA MARKA? Samo deset godina poslije, odnosno 1850. godine! Tada je Hrvatska bila u sastavu Austrijske Monarhije. Prva hrvatska poštanska marka tiskana je 1918. godine nakon odcjepljenja od Austro-Ugarske. Poštanske marke Republike Hrvatske počinju se izdavati 1991. godine. Poštanska marka „Zračna pošta Zagreb – Dubrovnik“ izdana je 9. rujna 1991. godine te taj dan Hrvatska pošta slavi kao Dan marke. KAKO NASTAJE POŠTANSKA MARKA? Poštanska marka rezultat je rada dizajnera, umjetnika, tiskara i brojnih ljudi ostalih zanimanja. Nastanak poštanske marke obuhvaća odabir teme, izradu dizajna, tisak marke i prijevoz marke u poštanski ured kako bi se ondje u svakom trenutku mogla kupiti. TEMU marke odabire Hrvatska pošta koja svake godine prikuplja zahtjeve i prijedloge tema od različitih kulturnih ustanova, udruga, građana… Svaki zahtjev razmatra Povjerenstvo za izbor motiva te grafičkih i likovnih rješenja poštanskih maraka RH koje odabire petnaestak tema što će se prikazati na markama svake godine. U obzir se uzimaju važne obljetnice različitih ustanova, događaja, ljepote hrvatske prirodne i kulturne baštine, ali i aktualne sportske i kulturne zanimljivosti. Za DIZAJN maraka zaslužni su dizajneri koje Hrvatska pošta poziva javnim natječajem da izrade likovna rješenja odabranih tema. Spomenuto povjerenstvo razmatra pristigla rješenja te odabire najljepše i najkvalitetnije. TISAK marke je sljedeći korak. Za poštanske marke rabi se poseban papir radi sprječavanja krivotvorenja, dok su same marke međusobno odvojene nizom posebnih rupica kako bi se lakše odvojile jedna od druge kada želimo poslati pismo. Poštanske marke potom se prevoze do POŠTANSKIH UREDA gdje ih filatelisti s nestrpljenjem očekuju kako bi upotpunili svoju zbirku poštanskih maraka. KAKVOG SVE OBLIKA MOŽE BITI POŠTANSKA MARKA? Iako poštanska marka najčešće ima oblik kvadrata ili pravokutnika, u svijetu su tiskane okrugle, ovalne, peterokutne i trokutne marke, pa čak i marke u obliku voća! Tiskane su i mirisne poštanske marke, 3D-marke, marke od različitih materijala, zvučne marke te marke koje svijetle u mraku. Hrvatska pošta izdala je nekoliko okruglih poštanskih maraka. Prva je bila posvećena Europskom nogometnom prvenstvu u Portugalu 2004. godine. ŠTO JE FILATELIJA? Filatelija je divan hobi čiji su predmet poštanske marke, a ljude koji ih sakupljaju nazivamo filatelistima. Ujedno je i najrašireniji hobi u svijetu. Nadam se da ćete ga i vi zavoljeti, kao i vaši brojni vršnjaci diljem svijeta. DAN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA Učenici i učitelji OŠ Podturen obilježili su Dan hrvatskog olimpijskog odbora šetnjom uz prekrasni krajolik rijeke Mure, te na taj način promovirali vrijednost kretanja i zdravog življenja. |
| Osnovna škola Podturen |
