SLOBODNO VRIJEME MLADIH

Što je slobodno vrijeme?

       Slobodno vrijeme je fenomen nastao u industrijsko doba, a označava vrijeme koje čovjek provodi zaokupljen samim sobom i aktivnostima po vlastitom odabiru. Sukladno tome ono predstavlja i veliki razlog za opću društvenu zabrinutost. Ono predstavlja i svojevrsno «Carstvo slobode» naspram nametnutih obaveza radnog ili školskog dana.  U današnje vrijeme ono podrazumijeva ljenčarenje, odlaske u kafiće ili disco klubove ili pak surfanje Internetom. Pritom se uočava znatan odmak od tradicionalnih šetnji kao načina relaksacije; sve se manje odlazi u kino, na razne priredbe, izložbe, kazališne predstave čime se zapostavlja elitni kulturni obrazac.Spomenuti kulturni obrazac jedan je od 7 faktora slobodnog vremena, dok su ostali:urbani kulturni obrazac(gradski), zaokupljenost društvenim radom, zaokupljenost sportom, zaokupljenost medijima, ruralni kulturni obrazac(seoski), zaokupljenost glazbom. Moderno vrijeme potencira važnost upravo urbanog kulturnog obrasca, koji je zamijenio elitni na vrhu hijerarhijske ljestvice poželjnih načina ponašanja. Sam navedeni obrazac podrazumijeva odlaske u kafiće, okupljališta mladih, slušanje glazbe koja je trenutno u modi, kao i frizure , odjeće i načina šminkanja kojeg podržavaju idoli iz medija.

          Jedan od najistaknutijih faktora koji preuzima važnu ulogu u socijalizaciji mladog čovjeka je osobno računalo i virtualni svijet Interneta. Pozitivna strana ovog fenomena je neprestana dostupnost mnoštva informacija, brže širenje vijesti i pretvaranje svijeta u globalno selo, te učenje na daljinu i dostupnost mnoštva informacija u elektroničkom obliku dostupnih na jedan klik mišom iz vlastite sobe. negativnost upotrebe elektroničkih medija leži u nemogućnosti kontrole svih dostupnih sadržaja. Osobe sumnjivih vrijednosnih orijentacija, sklonosti, poput pedofila ili iznuđivača novaca i raznih drugih prevaranata, kriju se iza često bezazlenih i nevinih fiktivnih identiteta i mame nedovoljno upućene korisnike sadržaja u virtualnom svijetu. Djeca i adolescenti pritom su najčešća meta i postaju žrtve elektroničkog nasilja. Postoji veliki broj evidentiranih slučajeva u kojima se djeca sastaju s osobama koje upoznaju na Internetu, a koje najčešće nisu one za koje se predstavljaju. Sjecanjem povjerenja u lažne osobnosti koje im prilaze dok su ''online''; djeca se izlažu opasnosti da postanu žrtve fizičkog, seksualnog ili psihičkog nasilja.

          Ovakav vid komunikacije često je i nasilje- koje se popularno naziva ''e-nasilje'' - a koje najčešće obuhvaća sljedeće oblike zlostavljanja:

masquerade

•         pretvaranje da smo netko drugi i slanje različitog sadržaja

hoax(engl. prijevara)

•         mail kojim nagovaramo (zastrašimo) primatelja da poruku dalje širi

bystanders: forward (širi dalje)

•         ružnih i grubih poruka; pozivanje na cyberbullyng sajtove radi glasanje za najdeblju, najružniju… osobu,

P2P

•         peer-to-peer; izravna razmjena datoteka putem mreže

flaming

•         slanje ljutitih, grubih i vulgarnih poruka

harassment

•         učestalo slanje napadačkih poruka

denigration

•         širenje lažnih ili grubih izjava, viceva i sl.,

trickery

•         nečije tajne širiti on-line

exclusion

•         izbacivanje nekoga iz on-line grupe, zajednice

keylogger

•         program koji bilježi korisničke aktivnosti na tipkovnici i pohranjuju ih, te omogućuje neovlašteno korištenje i napad na privatnost

sniffer

•         program koji analizira promet od jedne do druge lokacije u mreži; često se koristi i za neovlašteno prikupljanje podataka

 rootkit

•         skup alata koji omogućuje neovlašteno dobivanje administratorskih ovlasti

botnet

•         mreža zaraženih računala koja primarno služi za obavljanje ilegalnih mrežnih aktivnosti.

         Roditelji su ti koji jedini mogu stati na kraj ovakvim načinima iskorištavanja vlastite djece, ograničavanjem vremena koje se provodi na Internetu, onemogućavanjem pristupa stranicama sumnjivog sadržaja te ponajviše smještavanjem osobnih računala s pristupom Internetu VAN dječje sobe i postavljanjem roditeljske zaštite na računalo. Važno je spomenuti da i kontrola sadržaja i vremena provedenog uz TV prijemnike i razne filmove na prijenosnim medijima, također osigurava djetetovu dobrobit u mnogim područjima. Filmovi neprimjerenih sadržaja mogu  navesti na usmjeravanje prema krivim idolima i idealima poželjnog ponašanja. To je jedan od glavnih razloga pretjerane osjetljivosti, agresivnosti,nezainteresiranosti i preuranjenog konzumiranja neprimjerenih sredstava i ponašanja spram  spolnosti. Agresija pritom može biti potaknuta viđenim scenama koje djeluju u podsvijesti. Zanimljiv je pritom podatak dobiven istraživanjima u Americi 2010. godine kojim je dokazano kako dijete do svoje 9. godine audiovizualno doživi preko 16 000 prizora nasilja samo putem televizijskog programa i filmova!! Osim agresije i nasilja, izloženost medijima pogoduje razvoju ''starih'' ovisnosti (alkoholizam, pušenje, narkomanija), te ''novih'' ovisnosti : ovisnost o facebook-u, twitteru, chatanju, igrama na sreću, kockanju, kompjuterskim igricama. Obje skupine ovisnosti mogu imati poguban učinak na fizičko i psihičko zdravlje mlade osobe.

       Većina djece do 15 godine u Hrvatskoj već je probala ili redovito konzumira alkohol i duhanske proizvode, 20% ih je isprobalo teža sredstva ovisnosti (psihoaktivne supstance- marihuana, LSD). Preko 85% pušača u RH  počelo je pušiti prije 18. godine, a broj ovisnika stalno raste dok se dobna granica uzimanja prve cigarete stalno spušta. Sve se ranije stupa i u kontakt s alkoholnim sredstvima, što je posebno opasno u našoj vinorodnoj sredini. Opasna je činjenica kako osoba od 15 godina koja redovito konzumira male količine alkohola, može postati ovisna već nakon 6 mjeseci dok je osobama od 30 godina za razvoj ovisnosti potrebno 5 godina.

       Kako bi se učenike podučilo pravilnom korištenju slobodnog vremena , organiziraju se radionice i predavanja na temu  odrastanja i suočavanja s ovisnostima i medijima za učenike i roditelje. Svima se za nesmetan rast i razvoj ne preporuča izlaganje medijima( TV; Internet) dulje od 3 sata dnevno. Preporuča se boravak u prirodi, bavljenje sportom, igranje društvenih igara s obitelji i prijateljima- jer ''online' kontakti i prijatelji nikada ne mogu i ne smiju udaljiti (alijenirati) ljude jedne od drugih i zamijeniti kontakt ''licem u lice''.

               U svrhu utvrđivanja načina na koji mladi učenici naše škole najradije provode svoje slobodno vrijeme, napravljena je malo akcijsko istraživanje o provođenju slobodnog vremena.

Tijekom ožujka i travnja 2012. ispitano je ukupno 172 učenika od 5. do 8. razreda.

Metoda koja se koristila u istraživanju je anketiranje učenika pomoću anketnog listića sa 14 pitanja s ponuđenim jednim ili višestrukim odgovorima. Anketa se orijentira na korištenje elektroničkih pomagala i potencijalno zlostavljanje ili iznuđivanje  putem Interneta ili mobitela s ciljem dobivanja   podataka o zastupljenosti mobilne telefonije, pristupa Internetu, osobnih računala i ostalih sredstava za zabavu među populacijom učenika naše škole, te pojavu verbalnog i e-nasilja.